Aplikaciju Bosne i Hercegovine za reviziju presude sačinili su vrhunski međunarodni pravni stručnjaci

U Sarajevu je danas održano savjetovanje o podnošenju zahtjeva za reviziju presude po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije za genocid. Kako je odlučeno, Bosna i Hercegovina će ponovo pokrenuti reviziju Tužbe protiv Srbije. Potvrdio je to večeras Bakir Izetbegović u obraćanju javnosti nakon što je završen sastanak u Sarajevu, izvještavaju bosanski mediji.

– Želim jasno i decidno da razjasnim jednu stvar. Cilj današnjeg okupljanja nije, niti može biti, donošenje odluke o podnošenju aplikacije za reviziju presude Međunarodnog suda pravde BiH od 26. februara 2007. godine. Cilj današnjeg okupljanja je upoznati vas sa bitnim elementima aplikacije za reviziju i dobiti vašu iskrenu podršku za njeno podnošenje – kazao je Izetbegović.

-On je podsjetio prisutne da je Predsjedništvo BiH odlukom od 4. oktobra 2002. godine imenovalo profesora Sakiba Softića za pravnog agenta Bosne i Hercegovine pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu po tužbi naše zemlje protiv SR Jugoslavije.

– Odluka Predsjedništva donesena je legalno, u skladu sa Ustavom BiH i Poslovnikom o radu Predsjedništva BiH. Ta odluka Predsjedništva nikada nije stavljena van snage, niti je na bilo koji način izmjenjena od dana kada je donesena. Tom odlukom Predsjedništvo BiH dalo je profesoru Softiću generalnu punomoć da zastupa BiH pred Međunarodnim sudom pravde i da preduzima sve pravne radnje koje su propisane i predviđene Statutom i Pravilima Međunarodnog suda pravde u Hagu. Jedna od tih pravnih radnji jeste i podnošenje aplikacije za reviziju presude od 26. februara 2007. godine. Dakle, profesor Softić je ovlašten odlukom Predsjedništva iz 2002. godine da podnese zahtjev za reviziju i nije potrebna nikakva nova odluka ili novo imenovanje Predsjedništva BiH – objasnio je Izetbegović, naglasivši da odluka Predsjedništva BiH iz 2002. godine u sebi sadrži potrebni mandat i ovlaštenje.

Izetbegović je poručio da oni koji tvrde da Sakib Softić nema ovlaštenje da u ime Bosne i Hercegovine podnese zahtjev za reviziju to moraju dokazati pravnim argumentima.

– Moj odgovor onima koji tvrde da se ovdje radi o nekakvom vaninstitucionalnom djelovanju, o izlaženju iz okvira Ustava BiH, o jednostranom donošenju odluka je slijedeći: to nije tačno – izjavio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Bosna i Hercegovina, smatra Izetbegović, mora biti država vladavine prava, te se sve odluke Predsjedništva BiH moraju poštovati, bez obzira da li se one sviđaju nekima ili ne.

– Tako je i sa ovom odlukom Predsjedništva iz 2002. godine, kojom je profesor Softić imenovan za pravnog agenta BiH pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu. Ta odluka Predsjedništva ima da se poštuje i po njoj ima da se postupa – poručio je Izetbegović.

Softić je, dodaje Izetbegović, uložio višegodišnje napore u prikupljanju novih elemenata i činjenica, te skoro godinu dana intenzivnog rada podržanog od strane domaćeg ekspertnog tima kojeg je okupio, te najuglednijih međunarodnih pravnih stručnjaka.

– Aplikaciju Bosne i Hercegovine za reviziju presude sačinili su vrhunski međunarodni pravni stručnjaci. Moram da kažem da bi čak i najveće i najmoćnije države poželjele da imaju ovakav tim brilijantnih pravnih stručnjaka, i da bi pozavidjele BiH na tome što su ovakvi stručnjaci odlučili da svojim znanjem, iskustvom i profesionalnom reputacijom stanu iza ovog zahtjeva za reviziju – izjavio je Izetbegović, izrazivši uvjerenje da je ova aplikacija pravno kredibilna i u skladu sa Statutom i Pravilima Međunarodnog suda pravde.

-Pravičan sudski epilog tužbe za genocid je, smatra član Predsjedništva BiH, interes svake žrtve, svakog patriote i svakog pravdoljubivog čovjeka. Kada je u pitanju najavljena politička kriza u BiH zbog podnošenja zahtjeva za reviziju i negativan utjecaj na odnose Srba i Bošnjaka, te Srbije i BiH, Izetbegović ističe da će kriza biti, ali ne u onoj mjeru u kojoj se sada njome prijeti.

– Teške krize, blokade i pobune dešavaju se kada državi, narodu ili velikoj grupi ljudi pokušavamo oduzeti neko vitalno pravo. Ovaj zahtjev za reviziju ne oduzima ničije pravo. Oni koji nas plaše krizama ustvari pokušavaju nama oduzeti pravo koje nam neosporno pripada, a to je pravo pristupa sudu, pravo na traganje za pravdom i istinom. Svjesni su oni toga i dobro znaju da bi isto postupali da su na našem mjestu. Istina treba svakome, pa čak i onima koji joj se odupiru. Istina koju će ispisati nepristrasne, stručne, međunarodne sudije – izjavio je Izetbegović.

Odustajanje od revizije bi, dodao je on, nanijelo katastrofalnu štetu dignitetu žrtava, dignitetu naroda i države Bosne i Hercegovine.

– Bošnjaci, Srbi i Hrvati žive izmiješani stotinama godina, i nastaviće da žive izmiješani u vijekovima koji su pred nama. Samo na istini, kao na čvrstom temelju, taj budući život se može graditi i izgraditi za dobrobit triju naroda i dobrobit svih građana koji naseljavaju Balkan – zaključio je Izetbegović, prenosi Faktor.

“Namjera je da probosanske snage saslušaju prezentaciju ekspertnog tima koji je sačinio naš zahtjev za reviziju naše presude, da se obave te konsultacije. Uglavnom je taj zahtjev gotov i zahtjev za podnošenje revizije presude ide sljedeće sedmice”, kazala je uoči današnjeg sastanka u Vijećnici za RSE Fadila Memišević, predsjednica Društva za ugrožene narode, koje je sa još tri nevladine organizacije osnovalo Fondaciju “Pravda za Bosnu i Hercegovinu”.

Skup u Sarajevu održao se upravo u organizaciji te fondacije i Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, a na inicijativu člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića. Poziv na skup dobilo je oko stotinu osoba; političkih lidera, pravnih eksperata, predstavnika nevladinih organizacija…

(MiruhBosne)

Februar 17, 2017

Posted In: Novosti

Leave a Comment

KONAČNA ODLUKA: BiH pokreće reviziju presude protiv Srbije

Konačna odluka: BiH pokreće reviziju presude protiv Srbije

Foto: Klix.ba
Sastanku su prisustvovali reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, bivši član Predsjedništva BiH Beriz Belkić, vrh SDP-a BiH predvođen predsjednikom stranke, bivši član Predsjedništva BiH Ejup Ganić, predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić, predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Šefik Džaferović, predsjednik Stranke za BiH Amer Jerlagić, predsjednik BPS-a i general Sefer Halilović , predsjednik DF-a Željko Komšić, te predsjednik SDA i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović koji je pokrovitelj današnjeg savjetovanja.

Ekspertni tim koji su činili članovi Fondacije “Pravda za BiH” i Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, zaključio je da postoji dovoljno dokaza da se krene u proces revizije presude.

Na skupu je izneseno i više argumenata koji potvrđuju da Sakib Softić ima mandat agenta i da može pokrenuti proces revizije.

Nakon kratkih diskusija prisutni su jednoglasno usvojili zaključke od kojih je ključni da se podržava stav agenta Sakiba Softića da su se stekli uslovi za podnošenje aplikacije.

Savjetovanje je završeno u 17 sati i 30 minuta, a zaključci će javnosti biti saopćeni na pres konferenciji.

klix.ba

Februar 17, 2017

Posted In: Novosti

Leave a Comment

Novi Pazar se obratio Fudbalskom savezu Srbije: Ne razumijemo srpski, prevedite na bosanski!

Novi Pazar i Borac iz Čačka, po svemu sudeći, pronašli su ”rupu” u zakonu, odnosno mogućnost kako da registruju igrače, uprkos zabrani Disciplinske komisije Fudbalskog saveza Srbije, a da prethodno nisu izmirili sve obaveze prema bivšim igračima i trenerima.

 

Masovnu pojavu u redovnim sudovima (da odlože, odnosno odugovlače sa procesom) iskoristili su i u Novom Pazaru. Komisiji za žalbe i molbe FSS, Pazarci su jučer predali neobičan zahtjev. Oni su tražili da im se na bosanskom jeziku dostavi odluka Disciplinske komisije FSS, s obzirom na to da dobijenu na srpskom nisu razumjeli.

Po Ustavu Republike Srbije imaju pravo da traže odluku na svom jeziku. Ukoliko žalba bude prihvaćena, to automatski znači da odluka Disciplinske komisije nije pravosnažna.

FSS će morati sada da angažuje prevodioca na bosanski jezik i napiše novo rješenje o zabrani registrovanja igrača Novom Pazaru. Kako se radi o dužem procesu, uprava Novog Pazara kluba imat će dovoljno vremena da licencira sve novajlije, prenosi Sportski Žurnal.

Uz sve to Novi Pazar ima i pravo na žalbu kad dobije rješenje na bosanskom jeziku, tako da će cijeli postupak sigurno potrajati nekoliko sedmica. Završit će se, u međuvremenu, prelazni rok, tako da će zabrana važiti za naredni ljetni.

Faktor.ba

Februar 17, 2017

Posted In: Novosti

Leave a Comment

Knjiga ‘Babo’ Milorada Ulemeka Legije otkriva ulogu Srbije u ratu protiv BiH

Bosna i Hercegovina do kraja mjeseca treba odlučiti da li će podnijeti zahtjev za reviziju presude protiv Srbije, pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, zbog kršenja Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida početkom ‘90-ih.

Međunarodni sud u Hagu je 2007. presudio na način da je Vojska i policija bh. entiteta Republika Srpska odgovorna za genocid u Srebrenici, a Srbija kažnjena jer je znala a nije spriječila genocid. Bh. strana deset godina kasnije želi reviziju te presude. Smatra se da postoji veliki broj dokaza o tome da je režim Slobodana Miloševića, bivšeg predsjednika Srbije, direktno učestvovao u zločinima i genocidu u BiH.

Priča o reviziji ove presude zategnula je političke odnose u zemlji. Predstavnici bosanskih Srba protive se pokretanju postupka za reviziju presude. Tvrde da Bosna i Hercegovina zahtjev za reviziju presude može podnijeti jedino u slučaju novih dokaza u učešću Srbije u ratu protiv Bosne i Hercegovine. A, Bosna i Hercegovina, tvrde, nema novih dokaza.

S druge strane, veliki broj domaćih i međunarodnih pravnika, kao i historičari, smatraju da dokaza ima. I to na pretek.

Akademik Smail Čekić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava navodi kako su najvišu komandnu strukturu “Vojske Republike Srpske” činili oficiri Vojske Jugoslavije, pripadnici 30. kadrovskog centra Generalštaba Vojske Jugoslavije, među kojima je i general Ratko Mladić, kojem se trenutno sudi pred Međunarodnim sudom u Hagu.

Svi članovi Glavnog štaba “Vojske Republike Srpske” i mnogi drugi oficiri, podoficiri i građanska lica u “Vojsci Republike Srpske” (na ključnim dužnostima u korpusima, brigadama, bataljonima i četama, na raznim komandnim nivoima “Vojske Republike Srpske”) bili su de iure i de facto pripadnici Vojske Jugoslavije, odnosno oni su bili organ države Savezne Republike Jugoslavije, koji su, u skladu sa Odlukom o određivanju zadataka i teritorije na kojoj se služba vrši pod otežanim (posebnim) uslovima, izvršavali zadatke na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine, a koja je definirana kao sastavni dio teritorije Savezne republike Jugoslavije – navodi, između ostalog, akademik Čekić u svom komentaru.

O učešću vojnika Srbije u agresiji na BiH svjedoči i knjiga „Babo“, autora Milorada Ulemeka Legije. Ulemek je bio član Srpske dobrovoljačke garde (Arkanovi Tigrovi), jedinice koja je ‘90-ih brzo postala poznata po brojnim ratnim zločinima na prostoru Hrvatske i Bosne i Hercegovine. A, Srpska dobrovoljačka garda bila je pod direktnom komandom Službe državne bezbjednosti Srbije. Postoje brojni vojni izvještaji u kojima se vlasti Srbije izvještavaju o stanju sa ratišta u BiH.

Ulemek u knjizi „Babo“ do detalja opisuje ratne dane iz Bosne i Hercegovine, saradnju sa Fikretom Abdićem, vezu sa vlastima iz Srbije…

Od svih knjiga, koje sam do sada napisao, ova knjiga je najteže potekla iz mene. Ona je proživljeno i istinito svjedočenje o događajima koji su se desili prije više od dvije decenije, a koji su u meni, kao flashbackovi, budili veoma jaka osjećanja, koja su, u velikoj mjeri, bila podstaknuta i mojom emotivnom vezanošću za taj očev zavičaj, koji sam posjećivao u mom djetinjstvu. Riječ je o području u blizini Petrove gore, na kome je od davnina živio i opstajao srpski živalj, kao i na području cijele Krajine – napisao je, između ostalog, Ulemek u knjizi.

                             *** 
– Ovaj debeli, kasnije sam saznao bio je komandant 21. kordunaškog korpusa, zvao se Mirko Bosanac. On je, po mom osjećanju, mogao samo da komanduje nekom „jagnjećom brigadom“, što je vjerovatno i radio, sudeći po njegovom izgledu.

– Gospodo, mislim da nema neke naročite potrebe da se predstavljamo, svi znamo zbog čega smo se ovdje okupili…

Tu sam podigao ruku. General prekide tek započeto izlaganje i pogleda me ispod oka.

Druže generale, ja se izvinjavam što prekidam vaše izlaganje. Ali, ja stvarno ne znam zbog čega sam pozvan, i koji je razlog zbog čega smo se ovdje okupili – izgovorio sam tobože iznenađeno, mada me u tom trenutku boljelo dupe zbog čega smo se okupili, jer svakako ću to saznati u narednih pola sata… A situacija je bila da tri dana dumam gdje su me to poslali. Da niko to nije znao ili htio da mi kaže i sada sjedim u prostoriji sa pedesetak starješina i sa ovim debelim generalom i svi osim mene izgleda znaju zašto su se ovdje našli…

– E da si samo malo sačekao saznao bi i ti zbog čega i zašto. Ali ti, Legija, moraš ono tvoje – reče mi on kroz osmijeh, ali mu je ton nagovještavao da je bolje da začepim.

Na pomen mog imena, mnogi su iskrivili vratove, da bi me bolje vidjeli. Nije da sam baš bio čuven, ali znalo se tu i tamo ko sam. Klimnuo sam glavom, i on je nastavio svoje izlaganje.

Suština je bila sljedeća: Radilo se o Cazinskoj Krajini, ukazala se mogućnost da se napokon cijela ta teritorija koja je od početka rata bila pod kontrolom Petog korpusa Armije BiH stavi pod našu kontrolu. Naime, Cazinska Krajina ili Zapadna Bosna kako su je sada zvali, bila je od samog početka rata kost u grlu i Republici Srpskoj Krajini – piše Ulemek u knjizi…

– Sama teritorija protezala se od Velike Kladuše i Vrnograča, pa sve dole na jug do Bihaća. Zatim, istočno od Bosanske Krupe preko Cazina pa da Ličkog Petrovog Sela, uključujući i bivši strateški važan aerodrom Željavu… Taj veliki prostor branio je Peti korpus, podijeljen na sedam brigada, od kojih je najzajebanija i najozloglašenija bila 505. Bužimska brigada – opisuje Ulemek dalje svoje prve dane na ratištu u Bosni i Hercegovini.

Nastavlja se…

nap.ba

Februar 16, 2017

Posted In: Novosti, RBiH

Leave a Comment

Porast interesa za proizvode Dite

Kampanja koja se raširila društvenim mrežama u posljednjih nekoliko dana Diti osigurala 15 bilborda.

Podrška novoj medijskoj kampanji za tuzlansku Fabriku deterdženata Dita dolazi sa svih strana, a proizvodi Dite na domaćim policama prepoznatljiviji su nego ikad. Dita već više od godinu posluje u stečaju, te nema prihoda koji bi mogli biti planirani za reklame.

Ponude za reklamu

Tu je do izražaja došla virtuelna zajednica kroz koju su na društvenim mrežama ponovo aktuelizirane reklame Ditinih proizvoda, koje su već polučile rezultate.

– U ovom trenutku imamo na desetine mailova sa konkretnim ponudama za reklamu. Upravo kroz ovu kampanju smo dogovorili i 15 bilbord-reklama širom BiH, koje će uskoro biti postavljene. Naši troškovi su minimalni, tako da se zajednica zaista pokazala voljnom da pomogne, kazao je Almir Bajrić, zamjenik stečajnog upravnika u Diti.

Mjesto na tržištu

Pojačano prisustvo proizvoda Dite u medijskom prostoru dovelo je i do povećanja interesa za kupovinu Dite.

– To je sve povezano jedno s drugim. Ovo je jasan pokazatelj da smo mi prepoznatljiv proizvodi i da imamo mjesto na domaćem tržištu. Upravo zbog svega toga javili su nam se i ljudi koji su nekada davno iskazali interes za kupovinu Dite i sada se interesuju o progresu koji smo napravili, dodao je Bajrić.

Nakon ove kampanje u Diti očekuju i povećanu potražnju za proizvodima, što bi trebalo povećati i profit, koji Dita, kako je kazao Bajrić, planira investirati u proizvodni proces i time trajno uticati na položaj Dite na tržištu, a povećat će joj i vrijednost, što bi direktno moglo uticati i na prodaju Dite. Cijena Dite u stečaju je oko 13 miliona KM – piše Oslobođenje.

Februar 16, 2017

Posted In: RBiH

Leave a Comment

Profesor uzgaja 300 ovaca: Ne pratim više konkurse, ne prijavljujem se. Ako bih morao sada birati između ovoga što trenutno radim i struke, izabrao bih selo i stočarstvo

Selo Argud na oko 940 metara nadmorske visine, pripada zajednici sela Bjelimići, koje se nalazi u jugoistočnom dijelu općine Konjic, nešto manje od 30 kilometara od Boračkog jezera, između planina Visočice, Treskavice i Crvnja. Prije rata, Argud je brojao oko 20 domaćinstava, a danas je stanovništvo ovog malog sela prepolovljeno.

Izet Trnka rođen je u Argudu 1970. godine, gdje je završio osnovnu školu, dok je Elektrotehničku školu završio u Sarajevu. Kako pripada generaciji koju je rat omeo u sticanju fakultetskog obrazovanja, Trnka je tek nakon rata upisao Pedagoški fakultet na Univerzitetu “Džemal Bijedić” u Mostaru, koji je završio u roku i stekao zvanje profesora pedagogije.

Nakon mature uzeo pušku i branio zemlju

U razgovoru za AA ,Trnka je rekao kako se nakon završetka Elektrotehničke škole u Sarajevu vratio u Argud, gdje je rat proveo kao borac u jedinici formiranoj na tom prostoru.

“Po završetku rata upisao sam Pedagoški fakultet u Mostaru, završio sam u roku, diplomirao. Kada je trebalo da obavim pripravnički staž, tada sam naišao na određene poteškoće u pronalasku ustanove, škole pri kojoj bih obavio staž. Nekako sam uspio. No, taj teški put u pronalasku staža mi nije najbolje legao i ja sam donio odluku da se vratim na selo. Počeo sam se baviti stočarstvom, tačnije ovčarstvom”, kazao je Trnka.

Istakao je kako period od posljednjih deset godina nije bio lagan. Počeo je faktički od nule.

“Krenuo sam sa nekih 20 ovaca, danas imam stado od 300 ovaca. Prezadovoljan sam trenutnim stanjem. Može se živjeti od poljoprivrede i stočarstva. U svakoj branši ima posla”, smatra Trnka.

Na pitanje da li danas razmišlja o radu u struci profesora pedagogije, Trnka je odgovorio:

“Definitivno, moja odluka je selo, stočarstvo, poljoprivereda. Ne pratim više konkurse, ne prijavljujem se. I ako bih morao sada birati između ovoga što trenutno radim i struke, izabrao bih selo i stočarstvo.”

Dodao je kako mu je na samom početku možda bilo malo žao jer neće raditi posao iz struke, no sada, kako je rekao, više o tome ne razmišlja.

Selo i stočarstvo su moj život i opredjeljenje

– Stekao sam zvanje profesora pedagogije. Na samom početku, kada sam se opredijelio za ovo, možda mi je bilo malo žao, jer se u tih četiri godine studiranja ipak mnogo uložilo. Sada, nakon 10 godina, ne razmišljam o tome. Pronašao sam se, lijepo mi je, ne razmišljam ni o fakultetu, ni o struci. Ovo je moj život i opredjeljenje. Diploma je tu, ponekad s nje obrišem prašinu – kazao je Trnka.

Na pitanje kako izgleda njegov radni dan, kazao je kako sa radom počinje svaki dan u pola osam.

– Ustajanje je u pola osam i slijedi obilazak štala, bar u ovom zimskom periodu kada je u toku janjenje. Zatim puštamo stado na njivu, gdje polažemo sijeno. To je sve do podne, a nakon toga se ponovo vrši ista aktivnost. To je jedan ustaljeni program tokom zime, sve se, dakle, svodi na prehranu životinja i njihovu njegu – istakao je Trnka.

Prije nekoliko godina registrovao je i firmu, odnosno pokrenuo tzv. obrtničko gazdinstvo osnovano na poljoprivredi i stočarstvu, na osnovu kojeg uplaćuje svoj radni staž.

Poruka mladima da ostanu i grade zemlju

Trnka je dodao kako se i danas dobro sjeća predratnog vremena u selu Argud, kada su mještani imali dosta stoke, goveda, konja i ovaca. No, dodao je kako se danas to stanje totalno promijenilo.

– Nije moguće, čak, povući ni paralelu današnjeg stanja sa onim prijeratnim. Kao dijete iz tog predratnog vremena se sjećam da je u selu bilo dosta stoke, goveda, konja i ovaca. Međutim, sad se svelo na par domaćina koji se time bave. Samo jedan podatak koji je pronađen u našem mjesnom uredu iz 1976. godine, tada je u Bjelimićima na popisu bilo oko 30.000 ovaca, za koje se plaćala tzv. pašarina. I to su samo podaci o zavedenim. Danas na čitavom području, u 18 sela, ima možda 2.000 ovaca – ispričao je Trnka

Upitan da prokomentariše aktuelnu društveno-političku situaciju, te sve veći odlazak mladih iz BiH, Trnka je rekao kako misli da mladi ne žele da rade, odnosno da mladi žele raditi po nekim svojim željama.

– Mladi danas žele preko noći postati bogati, ali to su priče iz bajke. A, pogledajte ovu ljepotu ovdje. Ko hoće raditi, ovdje se može odlično živjeti. Ja sam trenutno na svom imanju i kada bih htio posvetiti pažnje koliko bih radio za nekog privatnika, ja ne znam šta sve ne bih imao. Mladi odlaze vani i tamo rade ono što bi mogli raditi i ovdje. U tom smislu, nema potrebe da odlaze. Raditi je i ovdje i tamo. Mislim da je to svima lakše i ljepše u porodičnom okruženju, na svojoj zemlji, na svojoj djedovini. Moja poruka mladima je da se vrate svojim korijenima. Da ostanu u svoj zemlji, da je grade i prave budućnost u domovini, a ne negdje preko bijela svijeta – kazao je Trnka za agenciju Anadolija.

Februar 15, 2017

Posted In: Novosti

Leave a Comment

Cazin: Bošnjačka porodica obnavlja pravoslavnu crkvu (VIDEO)

CAZIN – U selu Osredak u Cazinu, prije rata u Bosni i Hercegovini, živjeli su Bošnjaci i Srbi. Vremenom su se svi stanovnici srpske nacionalnosti raselili. Za sobom su ostavili crkvu i groblje koje je bilo u sve lošijem stanju. Posljednjih godina crkvu i groblje renovira i održava muslimanska porodica. Porodica Keranović jedina radi na obnovi crkve s obzirom da ostali mještani nisu oduševljeni idejom. Sinovi Samir i Mensud studiraju građevinu pa im je ovo odlična prilika da pokažu šta znajui nauče još nešto novo, a i majka Fatima često pomogne suprugu Mesudu dok su sinovi u školi. Ovaj potez muslimanske porodice da renovira pravoslavnu crkvu novčano podržavaju komšije Srbi koji su izbjegli odavde i godinama žive širom svijeta. Mesud ističe da bi najviše volio da se svi vrate na svoje, žali što nas je rat podijelio i nada se da će se neki ipak vratiti, da će se družiti, bez obzira na vjeru.   (Al Jezeera)

Januar 31, 2017

Posted In: Bošnjaci

Leave a Comment

Dokument “Vojske RS”: Ostatke džamije na “mesto gde se deponuje otpadni materijal”

Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu porušeno je više od šest stotina džamija u Bosni i Hercegovini.

Također, srušeno je i 218 mesdžida, 69 mekteba, četiri tekije, 37 turbeta i 405 drugih vakufskih objekata.

Na teritoriji pod kontrolom samozvane Vojske RS srušene su 534 džamije, a na teritoriji koju je kontrolisalo ‘Hrvatsko vijeće obrane’ 80.

Uništeno je ili oštećeno više od 80 posto od 1.144 džamije, koliko ih je bilo u Bosni i Hercegovini prije 1992.

U prilogu pogledajte naredbu Drinskog korpusa, koju potpisuje pukovnik Milutin Skočajić, dokument koji svjedoči vrijeme planskog rušenja i uklanjanja džamija.

Januar 31, 2017

Posted In: Bošnjaci, Historija

Leave a Comment

STARI GRAD SREBRENIK – BLAGO SKRIVENO IZA DEBELIH ZIDINA

Kula je bila dom bosanskog bana Stjepana Kotromanića sve do njegove smrti…

Stari grad Srebrenik (u Srebreniku ga zovu Gradina), prvi put se spominje 15. februara 1333. godine u ugovoru koji su pod Srebrenikom (tzv. Srebrenička povelja) zaključili Ban Stjepan II Kotromanić (1322. – 1353.) sa jedne i predstavnici Dubrovačke Republike sa druge strane o ustupanju Stona, Pelješca, Prevlake i još nekih posjeda Republici u zamjenu za godišnji danak od 500 perpera.

Srebrenička kula jedna od najočuvanijih tvrđava iz srednjeg vijeka u BiH bila je dom bosanskog bana Stjepana Kotromanića sve do njegove smrti.4 Stari grad Srebrenik   Blago skriveno iza debelih zidina

Stari grad Srebrenik sastoji se iz tri dijela koja se nadovezuju jedan na drugi sa četiri kule i omanjim dvorcem. Donji grad čini ulazna kvadratna četvorostrana kula – kapija sa pomoćnom zgradom i dvorištem. Odatle se pored zaobljene četvorostrane kule stiže do platoa na kome se nalazi kasarna, odakle, pored kvadratne četvorostrane kule, vode kamene stepenice do kapije Gornjeg grada odnosno Srebreničke citadele.

U citadeli se nalazi manji dvorac, pored koga je na vrhu stijene iznad ulazne gradske kule – kapije smješten veliki okrugli četvorostrani Donžon.

2 Stari grad Srebrenik   Blago skriveno iza debelih zidina

U periodu poslije Osmanlija Srebrenik je bio u izvjesnoj historijskoj zaleđini, pa nema puno svjedočenja o gradu iz perioda austro-ugarske vladavine niti Kraljevine Jugoslavije. Ponovno buđenje doživljava poslije Drugog svjetskog rata.

Do Starog grada dolazi se magistralnim putem M-18 (Sarajevo – Orašje). Ako dolazite prvi put, u centru Srebrenika na semaforima pratite putokaz za Gornji Srebrenik i strmom cestom krenite prema Gradini.3 Stari grad Srebrenik   Blago skriveno iza debelih zidina

Nakon pet kilometara vožnje  na velikoj raskrsnici, između seoskog mezarja i trgovine, skrenite desno. Nakon oko 200 metara vožnje ili šetnje po lošem makadamskom putu, naći ćete se na odredištu. Iza metar i pol debelih vanjskih zidova ovog impresivnog zdanja skriva se pravo historijsko blago.

Tvrđava je za posjetitelje otvorena od 8 do 18 časova u ljetnom periodu, a u zimskom od 9 do 17. Cijena ulaznice je simbolična – jedna marka.

Januar 31, 2017

Posted In: Bošnjaci, Historija

Leave a Comment